Komemoracija prof.mr. Miroslavi Fulanović-Šošić

Komemoracija povodom smrti etnomuzikologinje prof.mr. Miroslave Fulanović-Šošić koja je preminula 29. oktobra u Zagrebu, održana je 2. novembra s početkom u 11h na Muzičkoj akademiji u Sarajevu.

Uz prigodan muzički program na komemoraciji su govorili dekan Muzičke akademije u Sarajevu prof. dr. Ivan Čavlović, šefica Instituta za muzikologiju i etnomuzikologiju dr. Jasmina Talam, šefica Odsjeka za muzikologiju i etnomuzikologiju i predsjednica MDFBiH doc. dr. Fatima Hadžić, etnomuzikologinja dr. Tamara Karača Beljak i Bela Samardžić, muzička urednica i dugogodišnja saradnica mr. Fulanovič Šošić na nekadašnjem Radio Sarajevu.

slika 27 (1)Mr. Miroslava Fulanović-Šošić (1932) rođena je u Sarajevu gdje je završila Realnu gimnaziju i Srednju muzičku školu odsjek za harfu. Bila je prva studentkinja etnomuzikologije. Diplomirala je s izvrsnim ocjenama (1961) i magistrirala (1974) u klasi Cvjetka Rihtmana. Od 1956. bila je zaposlena na Muzičkoj akademiji u Sarajevu pri Etnomuzikološkom seminaru u zvanju stručnog saradnika. Početkom sedamdestih godina prelazi na Radio Sarajevo gdje ostaje do penzionisanja 1992. godine. U redakciji narodne muzike Radio Sarajeva obavljala je poslove samostalnog muzičkog urednika te komentatora što je bilo najviše novinarsko zvanje. Rukovodila Redakcijom narodne muzike te bila urednica III programa Radio Sarajeva.

U etnomuzikološka istraživanja Miroslava Fulanović-Šošić je bila uključena preko projekata Zemaljskog muzeja, potom Muzičke akademije u Sarajevu te Akademije nauka i umjetnosti SR Bosne i Hercegovine i to kao najbliža saradnica akademika Rihtmana. U tom pravcu je važan doprinos dala u realizaciji Zbornika napjeva narodnih pjesama Bosne i Hercegovine: Dječije pjesme (1974), Zbornika napjeva narodnih pjesama Bosne i Hercegovine:Svatovske pjesme (1986) te Pjesme i napjevi iz Bosne i Hercegovine Ludvika Kube (kritičko izdanje, 1984).  Terenska istraživanja i prikupljanje folklorističke građe, kao dio tima, obavljala je na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Dio prikupljene građe plasirala je u stručnim i znanstevnim radovima objavljenim u Zbornicima radova Udruženja foklorista Jugoslavije, te radijskim i televizijskim emisijama. Ova građa danas je pohranjena u Institutu za muzikologiju Muzičke akademije u Sarajevu te Fonoteci nekadašnjeg Radio Sarajeva. Primarno etnomuzikološko interesovanje Miroslave Fulanović-Šošić bilo je usmjereno na ruralne vokalne stilove odnosno novije polfono pjevanje, gdje je slijedeći Rihtmanovu metodologiju klasificiranja polifonih oblika načinila iscrpnu kategorizaciju. Promišljala je i urbanom pjevanju te novokomponiranoj muzici. Na polju organologije intersovanje je usmjerila na aerofone isntrumente. Do devedestih godina XX. stoljeća redovito je sudjelovala na konferencijama Saveza udruženja folklorista Jugoslavije. Bila je predsjednica Saveza udruženja folklorista Jugoslavije, članica redakcije časopisa Narodno stvaralaštvo folklor, članica redakcije pojedinih izdanja Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANU), predsjednicaUdruženja Folklorista Bosne i Hercegovine, te članica Udruženja kompozitora Bosne i Hercegovine.

Kao urednica na Radio Sarajevu radila je na inoviranju muzičkog programa prezentirajući tradicijsku muziku na edukativan, popularan i prijemčiv način. Intenzivno je pratila i u brojnim emisijama obradila epsko pjevanje uz gusle. Više od deset godina sistematski je pratila guslarske smotre na teritoriju Bosne i Hercegovine i izvan nje, te tragala na terenu za guslarima i vrsnim poznavaocima ove vrste izričaja. Miroslava Fulanović-Šošić izniman doprinos dala je realizirajući ciklus emisija Etnomuzikologija koji je emitiran od osnivanja III programa Radio Sarajeva (1972). Radeći na tom zadatku kontinuirano i planski okuplja etnomuzikologe iz cijele Jugoslavije na predstavljanju rezultata njihove djelatnosti, pružajući im priliku da se predstave širokom auditorijumu. U okviru te emisije ona predstavlja i najznačajnija dostignuća savremene etnomuzikologije u svijetu. Slušatelji nekadašnjeg Radio Sarajeva Miroslavu Fulanović-Šošić pamte i po emisijama Zvuci i odjeci, Gdje je zrno klicu zametnulo, I bješe pjesma i osta pjesma. Za emisiju U posjetu Šekovićima dobitnica je nagrade stručnog žirija na takmičenju radioemisija u Ohridu 1987. godine.

Profesorica Miroslava Fulanović Šošić bila je jedan od inicijatora osnivanja Muzikološkog društva FBiH. Naime, neposredna inicijativa za osnivanje Društva potaknuta je na tribini održanoj povodom 40. godišnjice rada Muzičke akademije 1995. godine, a ta aktivnost se intenzivirala početkom 1997. u krugu nastavnika i saradnika koji su djelovali na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, među kojima i profesorica Fulanović Šošić. Potrebno je naglasiti da se tih godina Muzička akademija tek oporavljala od velikih ratnih razaranja, stoga se djelatnost svakog pojednica u tim teškim vremenima mora posebno vrijednovati.

Profesorica Fulanović-Šošić bila je jedan od matičara Muzikološkog društva i članica prvog Upravnog odbora društva (od 1997. do 2005) Od 2003. do 2014. bila je Predsjednica Skupštine. Vrlo aktivna i nakon penzionisanja, prof. Fulanović Šošić je bila redovita učesnica Međunarodnog simpozija „Muzika u društvu“, a objavila je i više članaka u časopisu Muzika. Na redovnoj Skupštini društva održanoj 2015. godine izabrana je za počasnog člana čime joj je Muzikološko društvo htjelo ukazati zasluženu počast i zahvaliti za kontinuiranu i vrijednu  podršku.

Bogato iskustvo Miroslave Fulanović-Šošić, dobro pamćenje i sklonost etnografiji i općenito bilježenju svih pa i najsitniji detalja vezanih za folkloristiku i folkloriste danas je od nemjerljivog značaja za bosanskohercegovačku etnomuzikološku znanost. Dokumentacija koju je sačuvala, a koja se odnosi na istraživanje duhovne muzike, svjedoči o brojnim etnomuzikološkim aktivnostima koje je pokrenula ANU BiH u drugoj polovini XX. stoljeća s namjerom dokumentiranja oblika obrednoga pjevanja katolika, pravoslavaca, muslimana i jevreja. Dio ove građe kasnije je, svakako kroz napise objavljene u časopisima i zbornicima, bio dostupan široj javnosti. Danas su ovi dokumenti, uz živa svjedočenja sudionika projekta, važni za razumijevanje bosanskohercegovačkog socijalističkog društva i historijskog konteksta u kojem su istraživači djelovali te načina kojima su dolazili do željen građe. Nadalje, iscrpni rukopisi, sinopsisi i scenariji emisija, lična pisma i prepiska sa kolegama iz drugih radijskih centara bivše Jugoslavije, te precizna dokumentacija terenskih snimanja i arhivske građe svjedoče o iskrenoj i dubokoj potrebi za promoviranjem i adekvatnim stručnim i znanstvenim vrijednovanjem tradicijskog muzičke prakse Bosne i Hercegovine, te svakako njeno bolje razumjevanje u širem etnomuzikološkom kontekstu.

20151104_11040420151104_11082520151104_11140320151104_11235820151104_11280520151104_11084720151104_113311